Waikato District Health Board
Talofa Lava, Kia Orana, Mālō e lelei, Fakaalofa lahi atu, Tālofa, Ni Sa Bula Vinaka, Kam na Mauri, Halo oloketa, Noa’ia and warm Pacific greetings!
Riki Nia Nia, Executive Director Māori, Equity and Health Improvement Talofa koutou,
Te foki o tatou ki te levolo tasi se fakatinoga o te lelei o te galulue fakatasi o tatou pela me se Atufenua o puipui tatou mai te masaki tenei.Se tulaga e faigata kii, kae mo te taimi nei ko isi se iloa mo te malamalama ki ei tela ko mafai foki ei tatou o nofo toka mo te sauniuni ki nisi pokotiaga kola e mafai o pokotia tatou mai ei.
I te toe pokoga fakamuli tenei, se fakamasauaga e lavea ei te vave mo te mafuliga, mo te lasi foki o tena pokotiaga se lei ki luga i tou tino.Ona la me seki maua se vailakau mo te masaki tenei, e taua kii ke usiusitai tatou ki fakanofonofoga kola mo te ola lei o tatou mo tou kaiga. A fakanonofoga konei e avatu katoa mai konei mo te mautinoa me kafai e isi ne fakailoaga foou e tau ki te masaki tenei e mafai katoa loa o fakaasi atu.
E taua ke nofo puipui tatou i tulaga o faiga polokalame o te malologa a akoga i kaiga pena foki mo fakapotopotoga.
Vaiaso o te Gagana Tuvalu (27 Setema-3 Oketopa) Te vaiaso tenei e fakamanatu ai te Gagana Tuvalu! I fiafiaga o te aso fakamanatu tenei kae ke masaua o puipui fakalei tatou mai te masaki.
Kaiga mo Taugasoa, kaufakatasi mai o takutaku a muna mo kupu masani konei mai lalo:
“Manuia te aso" “Tofa”
Mo nisi kupu mo tu mo faifaiga faka Tuvalu, asiasi mai ki luga i te Vaiaso o te Gagana Tuvalu Resource
Talofa, ko fakatalofa atu mai te Potukau Neesi o te olalelei Te matagaluega o te Olalelei o Waikato ne aofia kii i tulaga o te COVID-19 i tulaga o tena lago malo o fesoasoani ki te Matagaluega o te Olalelei o Aukilani mo tulaga o te lasi o te galuega ne feagai mo latou mai te pokotiaga fakamuli o te masaki tenei.
Kelly Reddington tela ko te Menetia o te fakapotopotoga, mo tena potukau e aofia ei ko Kathryn Carppe mo Helen Smith. Te galuega ne feagai mo latou ko te fakamautinoaga me i tinogalue katoa e isi se mainaga mo te mafai tela o fakaoga a te faifaiga tela e mafai ei o iloa a sokotakiga mo tino kola e pokotia i te famai tenei. Te fakamoemoega maluga i ei, ko latou katoa kola ko pokotia i te famai tenei ke mafai o oko ki ei ne tulaga o fesoasoani mo te vaitau o te pokotiaga o latou i te famai ko te COVID-19.
E taua i konei me kafai ko iloa me ko isi se tino ko pokotia, e mafai fakavave o sala a te mafuaga o tena pokotiaga, i konei ko mafai foki ei o puipui te pisi o te COVID-19. Tino galulue o te ola lei ne fakasautala ne latou a latou katoa kola ne pokotia i te famai tenei, pena foki ki tino kola ne mafai o fesokotaki mo latou ko te mea ke fakamautinoa te tulaga fakamataku o te famai, kae ke mafai foki ei o puipuigina latou mai nisi pokotiga fakamataku o te famai tenei ko te COVID-19. A fesokotakiga e auala i telefoni i aso takitasi, e mafai ei o maua se mautinoaga ki mafulifuliga ki luga i te lotou pokotiaga ko te mea ke mafai o fai se faiga fakavave ki ei ko te mea ke mautinoa me ia latou e lei, kae ke akoako foki latou ki tulaga o fakailoga o te famai ko te mea ke mafai ne latou o ola lei i tulaga o te nofo fakamavaevae o latou ke oko ki te taimi tela e mafai latou o saoloto.
Tino katoa e tau o tausi fakalei olotou fakamaumauga ki koga kola ne olo latou ki ei mo tino foki kola ne fetaui mo latou. E fakamalosia mai konei te fakaogaaga o te app tela e sikeni ne koe a te QR code mai luga i pepa fakailoga o te COVID-19 i so se koga e fano koe ki ei.
Te fekau taua mai konei kia koutou katoa ke, ‘ Nofo fakalei,olalei kae puipui te sua tino ki te sua tino’. Kelly Reddington Kathryn Carppe Helen Smith
Aofaki o tino pokotia ne te COVID-19 i te Atufenua i aso takitasi
Potukaugafenua mo tino pokotia mai te pokotiaga e autu ki te potiaga I Aukalani
Fakamaumauga o koga e tausi i ei a tino Tino te Pasifika mo Māori Te aofaki katoa o Tino Pasifika mo Māori konei koi nofo i koga tausi konei e fakaasi atu mai lalo.
Aofaki Pasene katoa o Tino Pasifika 6% Te aofaki o potu mo Tino Pasifika 3 Tino matutua Tino matua Tamaliliki Tino matutua
26 tausaga 30 tausaga 24 tausaga 49 tausaga Tino Pasifika i koga tausi Distinction Hotel 1 IBIS Hotel 1 Jet Park Hotel 4
Aofaki Pasene Tino Māori 9% Aofaki o falenofo ei Tino Māori 3 Tino matutua Tino matutua atu Tamaliliki Ikavai
27 tausaga 30 tausaga 11 tausaga 50 tausaga Tino Māori i koga tausi ei tino Distinction Hotel 1 IBIS Hotel 1 Jet Park Hotel 11
Fakamaumauga o sukesukega mo tulaga o te asiga ki luga i te masaki tenei. E tusa mo te tinoafe a latou kola ne aofia i asiga mo tulaga o te masaki tenei. Latou konei e aofia i ei a Potufenua mo kogakoga kesekese mai te kamataga o te pokoga o te famai fakamuli nei tela mai te po 10 o Aokuso ke oko ki te po 30 o Setema.
Aofaki o asiga o Potukaugafenua i loto i te 7 aso ko teka mai te Matagaluega o te Olalei Waikato DHB
Matagaluega o te Olalei Waikato DHB mo fakanofonofoga mo Tino asiasi Ka manako koe o asiasi ki ou kaiga i te Fakaimasaki, fakamolemole ko toko i konei ke lavea ne koe a fakanofonofoga fou mo tulafono o tino asiasi.
Koga kola e mafai ei o fai asiga mo te famai tenei i Waikato Asiga mo talavaiga o te COVID-19 e mafai o maua i konei.
Asiga e seai se togi mo tino nofo mau pena foki tino se nofo mau.
Fakamasauaga: Fakatokaga mo te levolo 1
Fulu ou lima
Tale ki te pikiga tou tulilima
Nofo i te fale mafai koe e masaki
Fakamaumau ki lalo koga kola ne fano koe ki ei mo tino ne fetaui mo koe
Fakaoga te meafaigaluega sala fakamau o te COVID-19
Pei tou mea puipui ei ou gutu mo tou isu mai i kogakoga mo mea fakateletele kola e isi ei ne tino
Mo niisi o auala o fesoasoani taua For Logistics / PPE Have any requests for PPE? Health providers can contact us on: covidsupplies@waikatodhb.health.nz
PPE Guidance Ministry of Health
Unite Against COVID-19 Official website for everything you need to know about COVID-19:
COVID-19 Waikato DHB Webpage
Ministry for Pacific Peoples
Pacific Aotearoa
Funeral Guidelines under Alert Level 1 Unite against COVID Pacific page
Fesokotakiga mo te olaga lelei mo te fiafia
What we do
COVID-19 Financial Support Tool
Ministry of Business
Bond grant |